„Politika“, subota 17. septembar 2011. godine

Već mesecima traje velika uznemirenost zbog Kosova, jer je Priština rekla da će pošto-poto proširiti svoju vlast na celom Kosovu, tj. da će poslati svoju policiju i carinike na Jarinje i Brnjak i na taj način sprovesti svoju odluku da i Kosovska Mitrovica sa severnim delom Kosova bude deo jedinstvene teritorije Kosova.

Šiptari su na taj način dobili neku vrstu podrške u izjavi samog predsednika Republike Srbije da neće dozvoliti nikakav sukob, odnosno rat, ali da će svim snagama tražiti da se primene oni sporazumi koji su u dosadašnjim razgovorima između Prištine i Beograda prihvaćeni.

Bio sam prinuđen i ja da reagujem na tu drskost predsednika šiptarske Vlade, ali isto tako na razloge našeg predsednika, koji je ovo omogućio svojom izjavom da neće dozvoliti nikakve sukobe.

Na zahtev Rusije došlo je do sednice Saveta bezbednosti UN (koja je održana 16.9.), gde se tražilo da SB donese odluku kojom će upozoriti Prištinu da ne sme da primenjuje bilo kakvu silu.

Naš ministar spoljnih poslova Jeremić, koji je prisustvovao toj sednici, istupao je oštro osuđujući ponašanje Prištine, koja je ponovo počela da priminjuje, za nju uobičajeno nasilje prema Srbima. Jeremić je obavestio i novinare da je na sednici 11 članova SB (Rusija, Kina…) podržalo stav Rusije i Srbije, a 4 nisu (SAD, Nemačka, Velika Britanija, Francuska).

Bilo je očekivano da Tadić zatraži pomoć od Putina da interveniše kod predsednika Buša da zaustavi Tačijeve pretnje, jer Putin nije Jeljcin, a što je dokazao podržavajući Srbiju u ovim razgovorima koji su se ticali rešavanja statusa Kosova, u kojima mi tražimo da ostane u sastavu Srbije, dok oni traže potpunu nezavisnost. On bi sigurno zatražio od Buša da interveniše kod šiptarskog rukovodstva za zastane sa svojom odlukom o nezavisnosti.

Vrlo je karakterističan način reagovanja Ruskog ambasadora u Beogradu Aleksandra Konuzina, koji je na jednom skupu održanom 16.9.2011. godine, objašnjavajući situaciju u vezi Kosova bio iznenađen da se na tom skupu niko nije javio da ga podrži ili pomene Kosovo, tako da je on ogorčeno izjavio: „Da li ovde ima Srba?“. U novinam je objavljena izjava Vejvode da ambasadoru nije uskraćeno pravo da govori, ali da tema tog skupa nije bilo Kosovo.

U „Politici“ je 17. septembra pod naslovom „Antifada na srpski način“, poznati novinar i stručnjak za vojna pitanja Miroslav Lazanski daje svoj komentar ovog događaja i daje podršku ambasadoru u konstataciji da na tom skupu niko nije pomenuo Kosovo.